Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

NI HRVATSKI ZLOČINCI NISU NEDODIRLJIVI


Tuđman predvodio zločinački poduhvat

Ante Gotovina osuđen na 24 godine zatvora, Mladen Markač na 18, Ivan Čermak oslobođen. – Haški tribunal: Cilj je bio prisilno i trajno proterivanje srpskog stanovništva iz Krajine

Hrvatski general Ante Gotovina osuđen je juče u Haškom tribunalu na 24 godine zatvora, Mladen Markač na 18 zbog zločina nad srpskim stanovništvom Kninske krajine tokom i posle operacije „Oluja” 1995. godine, dok je Ivana Čermaka tribunal je oslobodio krivice. Presudu je donelo sudsko veće u čijem su sastavu bili sudija Uldis Kinis iz Litvanije, Elizabet Gvaunza iz Zimbabvea i kao predsedavajući veća sudija Alfonso Ori iz Holandije.
Ante Gotovina (53), koji je zapovedao „Olujom”, i Mladen Markač (53), kao komandant specijalne policije, bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, a čiji je cilj bilo proterivanje srpskog stanovništva iz Kninske krajine, piše u obrazloženju presude.
Gotovina i Markač proglašeni su krivima za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana dela i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995. godine.
General Gotovina je, po presudi, naredio nezakonito granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini. Nije učinio ništa da spreči i kazni zločine svojih podređenih nad srpskim stanovništvom.
„Pretresno veće je utvrdilo da je određen broj hrvatskih političkih i vojnih lidera delio zajednički cilj trajnog uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine, silom ili pretnjom silom, što je uključivalo deportaciju, prisilno premeštanje i progon nametanjem diskriminatornih mera, nezakonite napade na civile i civilne objekte”, obrazložio je sudija Ori.
Tribunal je utvrdio da je Tuđman bio ključni član udruženog zločinačkog poduhvata i da je u nameri da Krajinu naseli Hrvatima, preko svog moćnog položaja predsednika i vrhovnog komandanta oružanih snaga obezbedio da ta ideja bude pretvorena u politiku i akciju.
Kao ključni dokaz za to, sudija Ori izdvojio je prepis Tuđmanovog sastanka sa ostalim visokim zvaničnicima, na Brionima, 31. jula 1995. godine. „Pretresno veće utvrdilo je da su učesnici sastanka razgovarali o važnosti da krajiški Srbi odu posle napada koji će uslediti”, naglasio je sudija Ori.
Sa istog sastanka, u presudi su citirane reči generala Gotovine da se veliki broj civila već evakuisao iz Knina i krenuo ka Banjaluci i Beogradu.
„To znači da, ako nastavimo pritisak još neko vreme, neće biti mnogo civila, samo oni koji moraju da ostanu i nemaju mogućnost da odu”, citirao je sudija reči generala Gotovine.
Tuđman je, po presudi, sa ostalim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, među kojima su bili i ministar odbrane Gojko Šušak i načelnici Generalštaba Janko Bobetko i Zvonimir Červenko, na brionskom sastanku razmotrio kako da se ofanzivom izazove da ne samo srpska armija, nego i civili napuste Krajinu. Pretresno veće utvrdilo i da je masovni egzodus srpskog stanovništva bio posledica straha od nasilja izazvanog granatiranjem.
Trećeoptuženog generala Markača, koji je u „Oluji” zapovedao specijalnom policijom, tribunal je osudio zbog toga što je naredio nezakonito granatiranje Gračaca, 4. i 5. avgusta 1995, koje je izazvalo prisilno premeštanje stanovništva. Markačeve trupe učestvovale su i u uništavanju Gračaca u danima posle operacije.
On je osuđen i zbog ubistava starih srpskih civila u selu Grubori, 25. avgusta 1995, kao i za paljenje i uništavanje njihove imovine. „Markač je zatim plasirao lažne priče i učestvovao u prikrivanju zločina koje su nad srpskim civilima i imovinom počinili njegovi podređeni”, rekao je sudija Ori.

Ante Gotovina u sudnici haškog suda Foto Rojters

Obrazlažući oslobađanje drugooptuženog Ivana Čermaka, predsedavajući sudija kazao je da Čermak nije bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, iako je kao komandant Kninskog garnizona, posle „Oluje”, „imao neki uticaj na civilnu i vojnu policiju, ali im nije komandovao, niti je bio ovlašćen za održavanje reda i mira”.
Suđenje hrvatskim generalima trajalo je od 11. marta 2008. godine. Tokom 303 radna dana, iskaz je dao 81 svedok optužbe, a u odbranu optuženih generala svedočilo je 57 svedoka – 29 za Gotovinu, 19 za Čermaka i 13 za Markača.
Optužnica protiv Gotovine podignuta je 2001. godine. Posle četiri godine bekstva uhapšen je 2005. u Španiji. Optužnica protiv Čermaka i Markača podignuta je 2004. i oni su se odmah dobrovoljno predali tribunalu.

Dorotea Čarnić
———————————————————–

U Kninu zastave na pola koplja

U Kninu su zastave spuštene na pola koplja nakon izricanja osuđujuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču za zločine u „Oluji”.
Nakon spuštanja zastava u Kninu, hrvatski branitelji pozvali su da se zastave spuste na pola koplja u celoj Hrvatskoj.
Meštani Pakoštana ogorčeni su presudom generalima i nadali se da bi već u nedelju Gotovina mogao biti među njima. Ali, odlučili su da poštuju njegovu volju i neće biti okupljanja niti protesta, prenosi TV Nova. Fonet
—————————————————————–

Čermak: Ne osećam se dobro

Hrvatski general Ivan Čermak, koga je Haški tribunal danas nepravosnažno oslobodio optužbe za ratni zločin nad Srbima tokom i posle akcije „Oluja” 1995, izjavio je da ne može da se oseća dobro jer su još u zatvoru generali Ante Gotovina i Mladen Markač.
Čermak je vladinim avionom doputivao večeras oko 18.20 u Zagreb, a na aerodoromu Pleso dočekala ga je premijerka Jadranka Kosor koja ga je srdačno pozdravila.
Iako po dolasku nije davao izjave novinarima, već ih je samo veselo pozdravio mahnuvši im rukom, Čermak se nakon kraćeg razgovora s premijerkom obratio novinarima.
„Osećam se mučno. Niko u Hrvatskoj se nakon ovog što se danas u Hagu dogodilo ne može osećati dobro”, rekao je Čermak ističući da je prva runda njegovog slučaja završena.
On je dodao da se s Gotovinom i Markačem, koji su, kako je rekao, stoički podneli osuđujuće presude, dogovorio da će im biti „produžena ruka” na slobodi i da će im pomagati.
„Pozdravio sam se s Gotovinom i s Markačem. Oni su svesni da je ovo velika nepravda, ali da je ovo tek prvo poluvreme. Sada treba skupiti glave i videti gde su odbrane promašile, gde se uplela politika”, rekao je Čermak.
On je rekao da je bio šokiran presudom Gotovini koja je objavljena pre njegove, jer je gotovo prepisana iz završne reči tužilaštva.
Upitan šta mu je premijerka rekla u razgovoru, Čermak je odgovorio da joj je drago što je njegova situacija pozitivno završena, ali da je svesna da predstoji druga runda.
Čermak je oko 16 časova napustio pritvor u Ševeningenu, a izašao je na poseban izlaz tako ga novinari nisu mogli videti. On se uputio prema aerodromu u Roterdamu odakle je oko 16.30 avionom Vlade Hrvatske otputovao u Zagreb.
———————————————————–

Tadić: Kazne primerene zločinu

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je Haški tribunal postupio u skladu sa pravom, kada je izrekao presude trojici hrvatskih generala optuženih za zločin protiv srpskog stanovništva počinjen u operaciji „Oluja” u avgustu 1995. godine. „Ukoliko imamo kazne primerene zločinu koji je izvršen, onda imamo veće šanse i pretpostavke za pomirenje među građanima na prostoru jugoistočne Evrope”, rekao je Tadić u Kraljevu.
———————————————————–

Vekarić: Presuda će uticati na odnose sa Hrvatskom

Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić ocenio je da će presuda Haškog tribunala trojici hrvatskih generala, kojom je preminuli predsednik Hrvatske Franjo Tuđman označen kao vođa udruženog zločinačkog poduhvata, sigurno uticati na odnose Srbije i Hrvatske, pre svega pred Međunarodnim sudom pravde.
„S jedne strane, to daje komforniju poziciju Srbiji, s druge strane, može biti korak bliže pomirenju, što bi možda bilo i najbolje”, rekao je Vekarić.
———————————————————–

Homen: Hag ozvaničio etničko čišćenje Srba

Koordinator Vlade Srbije za odnose sa javnošću Slobodan Homen izjavio je da Srbija može da bude zadovoljna presudom Haškog tribunala. „Daleko važnije od same visine kazne je poruka i priznanje suda zahtevu Haškog tužilaštva koji konstatuje da se zaista dogodilo etničko čišćenje, da su Srbi svesno proterani i da je to bio dobro organizovani plan”, rekao je Homen novinarima.
On je ocenio da će presuda baciti potpuno drugu sliku na događaje iz devedesetih godina prošlog veka, i što je najvažnije „na ulogu srpskog naroda u tim događajima”.
———————————————————–

Ignjatović: Doprinos suočavanju sa prošlošću

Šef kancelarije za saradnju s Haškim tribunalom Dušan Ignjatović rekao je da je presuda hrvatskim generalima važna, jer će doprineti suočavanju sa prošlošću u regionu. „Međunarodni sud je utvrdio da su se dogodili teški zločini za vreme operacije ’Oluja’ i da postoji zajednički zločinački poduhvat u kome je učestvovao sam vrh hrvatske vlasti. To je nesumnjivo jako važno”, rekao je Ignjatović.
———————————————————–

Drašković: Tribunal ipak sudi prema dokazima

Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković izjavio je da presuda hrvatskom generalu Anti Gotovini od 24 godine zatvora odražava ono što se zbilo u Krajini, a to je etničko čišćenje srpskog naroda u operaciji „Oluja”. „S druge strane mislim da će mnogi u Srbiji sada opreznije govoriti da je taj tribunal antisrpski”, rekao je Drašković novinarima u Beogradu.
———————————————————–

Kandić: Tačka na različita tumačenja „Oluje”

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenjuje da će konačna presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču staviti tačku na različita tumačenja šta se dogodilo u „Oluji” 1995. godine.
Prema njenim rečima, u prvostepenoj presudi najvažnija stvar je da su potvrđeni navodi optužnice da je postojao zajednički zločinački poduhvat u odnosu na Gotovinu i Markača.
———————————————————–

Udruženja izbeglica: presuda pokazuje uzroke rata

Koalicija udruženja izbeglica navela je u saopštenju da pozdravlja odluku Haškog tribunala da donese osuđujuće presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču i da prihvati stav iz optužnice da se radi o udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem proterivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske i otimanja njihove imovine.
Koalicija očekuje da osuđujuće presude hrvatskim generalima doprinesu da Evropska unija odgodi zatvaranje poglavlja 23 „Pravosuđe i ljudska prava” i potpisivanje ugovora o pristupanju sa Republikom Hrvatskom, sve dok se ne nađe sveobuhvatno, pravično i trajno rešenje imovinskih i brojnih drugih problema izbeglih i prognanih Srba.
———————————————————–

Sve presude sudije Orija

Sudija Alfons Ori, koji je juče osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, važi za strogog sudiju, i pred Haškim sudom je već izrekao niz dugogodišnjih zatvorskih kazni.
Sudija Ori predsedavao je veću koje je osudilo jednog od ratnih čelnika Srba u Bosni i Hercegovini, Momčila Krajišnika na 27 godina zatvora, ali je žalbeno veće kaznu smanjilo na 20 godina. U drugom slučaju je prema mišljenju žalbenog veća bio preblag, pošto je generala Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, osudio na 20 godina zatvora, ali je to kasnije preinačeno u doživotnu zatvorsku kaznu.
———————————————————–

Kako je Ante postao Andrija

Komandant „Oluje” Ante Gotovina dve decenije je bio komandos u Legiji stranaca, a posle podizanja haške optužnice pobegao je iz Hrvatske. Rođen je 1955. u Tkonu na ostrvu Pašmanu, u Dalmaciji, sa 17 godina brodom se uputio u svet, i to u Legiju stranaca. Postao je Andrija Grabovac i „broj 151408”. Ratovao je širom Afrike, a 1981. u Čadu je ranjen. Francuzi su ga imenovali za instruktora komandosa u zemljama Srednje i Latinske Amerike.
Krajem 1983. razboleo se od tropske bolesti, ali je preživeo. Kao pripadnik Legije stranaca dobio je francusko državljanstvo, ali ga je u odsustvu Pariz osudio za pljačke, kidnapovanja i iznude.
U Hrvatsku se vratio 1991. i uključio u građanski rat. Posle imenovanja u čin generala, komandovao je akcijom „Oluja”, a uoči početka te vojno-policijske akcije tajno se oženio sa Dunjom Zloić, tada pukovnikom Hrvatske vojske. Penzionisan je 2000. godine.

Politika, objavljeno: 15.04.2011.