Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

Stradanja Srba na Jadovnom i u Gradu Gospiću

Piše: Sofija Pejnović

Fond-Fototeka: Nikola Tesla

Arhivska zajednica posvetila je svoje djelovanje čuvanju i zaštiti arhivske baštine, želeći pritom  prikazati arhivsko gradivo kao spomeničko blago. Tako je svaki arhivski zapis jedinstveni svjedok identiteta i  vrijednosti sredine i vremena u kojem je nastao. Sve te zapise možemo prikazat kroz fondove. Ovaj put željeli bismo  spomenuti posebnu arhivsku jedinicu Fond-Fototeka:Nikola Tesla
Fond obuhvaća fotografije koje  su nastale tokom Teslina života, a 1945.g. snimljena je crkva Sv.Petra i Pavla u rodnom Smiljanu, razrušena u II svjetskom ratu. Na fotografijama vidimo Nikolu Teslu od studentskih dana do duboke starosti, njegov laboratorij, njegova otkrića, te razrušenu pravoslavnu crkvu u Smiljanu, kakva je zatečena  1945.g. Fotografije imaju veliku dokumentarnu vrijednost, jer barem djelomično ilustriraju život i govore o sudbini.
Nikola Tesla smatra se jednim od najvažnijih osoba povijesti čovječanstva. Nekoliko rečenica koje govore o njegovoj sudbini.
Pitamo se gdje je rođen i u  kakvom je okruženju živio Nikola Tesla, znanstvenik svjetskoga glasa?
Hrvatski pronalazač i fizičar Nikola Tesla porijeklom je iz srpske obitelji. 1884. odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. Kroz svoj život stvarao je važne izume kao što su  visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, predvodio je konstrukciju pogona hidrocentrale na Nijagarima… Velika Teslina zasluga je primjena izmjenične struje u širokoj upotrebi. Povremeno  se javljaju priče kako je Nikola Tesla osmislio neke izume koje nikada nije dao u javnost. Također je osmislio preteče radara, iskorištavanje solarne energije, radio na komunkaciji s drugim planetama, zbog čega je bio ismijavan.
Nikola Tesla je bio plodan pronalazač, ali neke njegove pronalaske pokušavalo se pripisati drugim pronalazačima. Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici. Umro  je u New Yorku 7. januara 1943. godine, u 87-oj godini života.
Istovremeno, u rodnom Smiljanu  genocidni zločini ustaške vlasti počinje 41.godine. Većina njegovih sunarodnjaka Smiljančana nije dočekala kraj rata zbog genocidnog zločina. Uz pravoslavnu crkvu Sv.Petra i Pavla  i rodnu kuću Nikole Tesle nalazimo kosturnicu s 530 žrtava ustaškog terora. To treba istaknuti, a o tome nigdje nema ni spomena. S razlogom se pitamo što bi se dogodilo  i  s velikim znanstvenikom da se kojim slučajem 1941.g. nalazio u Smiljanu? Da je kojim slučajem znao za veličinu tragedije, da li bi bio ponosan na svoju domovinu?.
Odvedene familije kojih više nema, opljačkana im imovina. Treba se suočiti s takvom traumatskom prošlošću.
Nažalost, sumnju potvrđuje i 1991. kada je bezrazložno srušen njegov spomenik u Gospiću, a još je gori i zabrinjavajući stav da mu tamo uistinu nije  mjesto. Teslin spomenik, rad Frana Kršinića, srušen je 1991.g. Danas istovjetan spomenik čeka u Ljevaonici umjetnina u Zagrebu da  se dozvoli povratak u Gospić, na njegovo mjesto.
Što treba reći više! Tako se mijenja lik. Veliki znanstvenik postaje nepoželjan. Nikola Tesla, ponos cijelog svijeta, nije ponos svoje domovine. Mogli bismo zaključiti iz sveg navedenog da se rodio u krivoj domovini. Nažalost, to su traume i briga o stradanju korijena. Tom činjenicom određen je identitet Srba u Hrvatskoj, a sam Nikola Tesla dio je sudbinski nesretnog naroda.
U tom je okruženju rođen Nikola Tesla, znanstvenik svjetskoga glasa!
Zbog takve sudbine  fotografije iz Fototeke Nikola Tesla, koje posjeduje Arhiv, od posebnog su značenja.

Arhiv Srba u Hrvatskoj izuzetno je zahvalan gospodinu Dušanu Matiću iz Zagreba, prijatelju Vojina Bakića, što je u nama prepoznao čuvare uspomena i poklonio nam  gradivo koje je posjedovao, vezano za život i  rad velikog kipara.

U fondu se nalaze dokumenti iz života i rada Vojina Bakića, njegove obitelji. privatne prepiske i dopisi, priznanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, skice, crteži i fotografije Bakićevih radova. Originalne fotografije najvećim su dijelom rad Toše Dabca, umjetnika fotografije.
G.Matić je zadužio Arhiv svojim prijateljstvom i ukazanim povjerenjem, jer bez njega bilo bi teško doći do ovako vrijednih zapisa.
Kao bliski prijatelj svjedočio je stvaralaštvu i osobnoj tragediji Vojina Bakića i to podjelio s nama, kako bi mogli bolje razumjeti umjetnikovu ulogu, vrijeme i ambijent u kojem je živio.
Arhiva, unutar datog vremena, prati život i rad Vojina Bakića.
Na primjeru umjetnika možemo prikazati povijest i političku problematiku ovih krajeva sve do naših dana, sudbinu  s dalekosežnim posljedicama po čovjeka i po njegova djela.
Život i tragična sudbina isprepleteni s povijesnim događajima kroz II svj. rat pa do danas, detalji o njegovom tragičnom životu i bogatom umjetničkom radu koji se rasplamsavao od 1945., da bi  osobne teškoće pretočio u plodan rad.
Nije dovoljno podsjetiti samo na važnost umjetničkog stvaralaštva i ostavštine, već je nužno ukazati i na stanje u kojem se nalaze devastirani i srušeni spomenici i umjetnikov atelje u Rokovoj 10, tretiran zadnjih godina kroz politiku i ideologiju.
Umjetnik je svojim dometima nadilazio nacionalnu pripadnost i državne granice, stvarajući djela univerzalne vrijednosti koja pripadaju čovječanstvu. Bio je pojedinac koji se svojim životom i  djelom uzdigao iznad vremena i prostora. A zanemaren je zato što je bio Srbin, baš kao i Tesla čiji je spomenik, rad Frana Kršinića, srušen 1991.g. Danas istovjetan spomenik čeka u Ljevaonici umjetnina u Zagrebu da  se dozvoli povratak u Gospić, na njegovo mjesto.
Ime vrsnog kipara Vojina Bakića zapostavljeno je s razlogom.
Bakićevi spomenici posvećeni su antifašističkim borcima i žrtvama, među kojima je i najuža kipareva rodbina.
Malo tko nije čuo o porodici  Bakić, o tragično stradala četiri brata  u Jadovnom.
Djela s potpisom velikog umjetnika njegov je dug prema sredini i prema stradalnicima.
Živio je u tragičnom vremenu, pokušao je spomenicima odati počast mnogim znanim i neznanim žrtvama, radom  pobijediti, a doživio je devastaciju. Jer nisu znali i željeli cijeniti njegov rad.
Problematično stanje Vojina Bakića u kojem on živi, uvjetovano okolnostima i problemima, ograničenjima mimo njegove volje, zabrinjavajuće stanje sredine i njegova borba, nesporazumi i problematični odnosi.
Budući da se radi o velikom umjetniku, za sve ljubitelje i poštovatelje važno je da se što više tragova popiše i sačuva; dokumenti, fotografije, studije za spomenike.
U Arhivu su skupljene  fotografije i zapisi  umjetnika koji progovaraju  i o trenutku u kojem djela nastaju.
Sam fond je skroman po obimu, ali je koristan i dobar svaki trag o njegovom radu, odgovornost prema djelu i želja da zapisi ne budu raspršeni. U fondu su razne fotografija koji prikazuju doživljene trenutke, kao način održavanja uspomena.
Dokumentacija koja podsjeća na uspjehe koje je Bakić postigao u životu, sudjelovanja i priznanja na uglednim svjetskim izložbama.
Vojin Bakić je veliki kipar dvadesetog stoljeća, umjetnik velikog formata.
1990. počelo je miniranje i rušenje Bakićevih spomenika i skidanje spomen ploča:
Spomenik Petrova Gora devastiran je spomenik na platou ispred ulaza u spomen park Dotrščina unakažen je raznim fašističkim znakovima.Skinuta je brončana bista Josipa Broza Tita u Velikom Trojstvu.Skinuta je Spomen-ploča Braći Bakić s obiteljske kuće u Bjelovaru
Promijenjen je naziv ulice Braće Bakić u Bjelovaru. Promijenjen je naziv škole Milan Bakić-Baja u Bjelovaru. Skinut je natpis s obiteljske grobnice u Bjelovaru, na groblju Sv.Andrija, razred I, polje 1, grobnica 134/007. Nestao je krst Vojina Bakića s porodične grobnice na Mirogoju. Srušen je spomenik Bjelovarac u Bjelovaru, podignut 1946./1947.godine, poklon umjetnika rodnom gradu u čast poginulim borcima i žrtvama fašizma, s odavanjem počasti ubijenoj braći. Skinuta je metalna ploča s autorovim imenom i nazivom djela, koja je bila pričvršćena na postamentu Bakićeve skulpture Razlistana forma, u Gajevoj ulici ispred hotela Dubrovnik.Devastiran je atelje u uvali Duboka, Grščica, na otoku Korčula.
Spomenik Gudovčan ili Pred streljanje u Gudovcu srušen je i bačen u šikaru. Spomenik je podignut u spomen na Srbe iz sela Gudovca, streljane u aprilu 1941., a identificirano je 195 žrtava. Spomenik palim borcima ispred škole u Čazmi miniran je 1991.Spomenik pobjedi naroda Slavonije, Kamensko, miniran je 1991.
Srušeno je poprsje Ivanu Goranu Kovačiću u Karlovcu. Spomenik bilogorskim borcima u  Bačkovici, oko 20 km od Bjelovara, srušen je 1992. Umjetnik je znao  za rušenje spomenika u Bjelovaru i Gudovcu, odmah nakon počinjenja. Njegova sudbina bila je obilježena tragikom krivnje-uvijek kriv, on i sve njegovo, u ime države i pokreta. 1941., kada je izgubio 4 brata i 1991. kada je djelomično izgubio svoj umjetnički rad koji je bio smisao njegovog života, a sve zbog  stvaranja nove države. Tako Bakićeva umjetnička, stvaralačka uloga također postaje tragična. Treba spomenuti i čudan splet sudbine, vjenčanje unuka Franje Tuđmana  sa unukom Vojina Bakića, slavnog kipara čiji je opus devastiran krajem 20. stoljeća, upravo pod Tuđmanovom vlašću. Velikom kiparu dvadesetog stoljeća spomenici su sistematski rušeni i uništavani. A danas su mogli biti dio svjetske kulture!

Arhiv Srba u Hrvatskoj nastoji prikupiti i sačuvati svaki zapis koji govori o historiji Srba u Hrvatskoj, o vjekovnom postojanju Srba na ovim prostorima, osobito danas kada hodamo po opustošenim područjima Hrvatske.
I nakon punih 70 godina nama je izuzetno važno to  vrijeme. Osvrćemo se na najkrupnije događaje stoga što su ta zbivanja bila od historijskog značaja za  Srbe na ovom prostoru.
Odmah nakon što je uspostavljena Nezavisna država Hrvatska doneseni su propisi koji su ozakonili teror i odredili državne institucije koje će teror provoditi.
Dolaskom Pavelića na vlast Srbi su se našli pred događajima koje prvih dana nisu mogli razumjeti…odvođenje ljudi u logore, neizvjesnosti što se s njima dogodilo, a potom vijesti da su ih ustaše na najzvjerskiji način ubili i bacili u jame, prevare sa pokrštavanjima…strah za goli život, a bol za najmilijima postali su svakodnevica…
Gospić i okolina odmah su postali stravično mjesto stradanja srpskog naroda. O   stradanjima u gospićkoj kaznionici i logoru u Jadovnom postoje brojni zapisi.
Opće je poznato da je glavni ustaški zadatak bio što brže likvidiranje Srba, a nakon odvođenja i ubijanja ustaše su nesretnicima pljačkali preostalu imovinu.
Gospić je bio mjesto ustaškog progona i po onome što se u doba NDH tamo događalo očigledno je da je bilo  s osnovnim zadatkom da likvidiraju što veći broj Srba.

Gospić i okolne jame postali su u prvim mjesecima ustaške vlasti glavna mjesta stratišta. Nisu bili sigurni ni oni koji su svoje sklonište potražili duboko u šumi, jer su  ustaše i u zbjegovima ubijali ljude.
Postoje brojni tragovi o  gospićkoj kaznionici i logoru u Jadovnom, o načinu likvidiranja žrtava, o ubijanju, pa čak i o tome da su logoraše, često i polužive, bacali u jame. Najčešće su ih vezivali žicom za ruke, po više u grupi, ubijali ih kundakom, maljem, nožem, gurali ih u jamu. Iz jame su se mogli čuti ljudski krici i vapaji.
Jadovno je bilo gubilište za bezbrojne žrtve sa  cijele teritorije NDH. To je bio ustaški logor u koji su 1941. godine ustaše odvodile žrtve svog terora da bi ih tamo pobili. Jadovno je bio prvi ustaški logor.  Gospićka  kaznionica je bilo mjesto u koje su zatočenici  najprije stizali i gdje se vršio raspored za logor. Uz  logor nalazile su se jame u koje su ustaše  bacale svoje žrtve. Uz Šaranovu jamu postoje još i druge  jame koje su ustašama služile za zatiranje tragove svojih pokolja.

1944. godine osnovana je Zemaljska komisija NRH za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača. Ta je komisija imala osnovni zadatak da prikuplja podatke o zločinima, osobama, vrsti zločina, mjestu i načinu izvršenja zločina. Ona je prikupljala materijale pomoću kojih se utvrđivala odgovornost i postojanje zločina koji su počinjeni u Drugom svjetskom ratu. Fond Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu i broji 749 kutija.
Arhiv Srba u Hrvatskoj posjeduje djelomično preslike gradiva.
U fondu se nalaze odluke o utvrđivanju zločina s dokaznim materijalom, te imenik i kartoteka žrtava i zločinaca. Nas su zanimali dokumenti o progonu i pogibiji Srba, zakonski propisi 1941-1945., popisi stradalih po logorima.
Ovaj  fond sadrži podatke o stradanjima Srba i jedan je od važnijih za proučavanje prošlosti srpskog naroda na području Hrvatske.
Fond  u svakom slučaju sadrži dragocjena svjedočanstva. Za pregledavanje i kopiranje dijela gradiva potrebna je dozvola ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva zbog osobnih podataka koji se nalaze u dokumentima kao dokaznom materijalu (prijave zločina, zapisnici sa saslušanja, podaci o ratnim zločinima, popisi žrtava, izjave svjedoka). Listajući zapise saznajemo.
Odmah po uspostavi NDH osnovan je logor Jadovno koji je bio samo privremeno prihvatilište žrtava određenih za likvidiranje u jamama. Jame su bile uobičajno mjesto za ubijanje.
Mnoge žrtve dovozili su vagonima na gospićku željezničku stanicu iz svih krajeva ustaške države, ispretučene i krvave. Svakodnevno  su prolazile kolone svezanih ljudi kroz Gospić, pa dalje u pravcu zaseoka Jadovno,  koji se nalazi duboko u Velebitu. U gustoj šumi ustaše su smjestile logor Jadovno i ogradili ga bodljikavom žicom. U takav prostor 1941.g. pristizale su grupe zatočenika,većinom Srba, ali i Jevreja, Roma, svih onih koji su bili nepoželjni u NDH  i stavljeni izvan zakona. O  hapšenjima Srba i njihovom odvođenju u gospićku kaznionicu već u aprilu 1941. godine postoje brojna svedočenja i živi ljudi koji to pamte., a takođe i svedočenja o tome da su hapšenici odmah zatim odvođeni prema Velebitu, na Jadovno. U avgustu 1941. ustaše su počele likvidirati logor, ali kaznionica u Gospiću bila je puna sve do 1945.g., odatle su žrtve odvodili, vezane lancima i žicom, bacali u jame, gdje im se život završavao. 14.septembra 1944.g. u  Gospiću je   počelo masovno hapšenje preostalih Srba. Sve pohvatane žrtve, kojih je bilo preko 200, strpane su u gospićku kaznionicu, u čelije tako pretrpane da se nisu mogli kretati. Mučili su ih i zlostavljali do te mjere da su žrtve padale u nesvjest. Narednog dana nastavljena su hapšenja Srba, oko 50 osoba, uglavnom žena i djece. 09.oktobra 1944. uslijedilo je završno hapšenje Srba iz Gospića, ukupno oko 120 osoba, najviše žena i djece. Svi uhapšeni bili su također zatvoreni u kaznionicu, a potom je uslijedila pljačka njihove imovine.Kolike je razmjere imalo to mučenje i zlostavljanje najbolje ilustrira činjenica da su mnogi u samom zatvoru umoreni batinama i glađu. Sve pohvatane žrtve ovog masovnog hapšenja likvidirane su na okrutan način, a njihova imovina je opljačkana. 15.02.1945. prva grupa od 20 žrtava iz gospićke kaznionice obješena je po drveću u Gospiću. Sljedeća grupa od također 20 žrtava obješena je istog dana  na cesti prema Karlobagu. 06.03 1945.g. grupa od 20 građana i 10 zarobljenih partizana bila je mučena i dotučena je u Smiljanu. Povod ovom nečuvenom masakriranju nedužnih Srba i ratnih zarobljenika  bio je taj što je po nepoznatim osobama tih dana ubijen općinski blagajnik. Budući da se počinitelji nisu pronašli, a na osnovu tadašnje zakonske odredbe o zaštitnim mjerama, izvršena je odmazda nad nedužnim ljudima. Neke od ovih žrtava su povješali, a neke zaklali.
18.marta 1945.g. posljednja skupina zatvorenika, uglavnom žena i djece, odvedena je iz kaznionice u Gospiću, polumrtvi, tako da su od iznemoglosti padali po dvorištu kaznionice dok su ih vodili prema kamionima da bi ih   likvidirali kod Janjče, u Macolinoj jami.
4. aprila 1945. partizani su ušli u Gospić. Neprebrojive su žrtve koje je srpski narod dao u vrijeme NDH, a među tim žrtvama su i one koje su se dogodile na području Gospića.
Iz poštovanja prema ubijenim,  ispred zgrade Suda i zatvora u Gospiću, u gradskom središtu, poslije rata postavljen je spomenik.
O broju žrtava gospićkih logora i stratišta postoje samo procjene, preciznih brojki nema, variraju cifre, ali one ne ublažavaju ustaški zločin.
Gospić! Da  li danas postoje neka obilježja po kojima se vidi da je u tom gradu od 1941. do 1945. bio koncentracioni logor za masovno uništenje? Nažalost, Gospić je uistinu mjesto, simbol ustaških pokolja. Danas se te žrtve ne priznaju ni tamo gdje su se one uistinu dogodile. A spomenik svim žrtvama fašističkog terora 1941.-1945.g je uklonjen!
Zato  Arhiv čuva sjećanje na mnoge znane i neznane, zvjerski ubijene, obnavlja sjećanja i poštujemo žrtve. Zar ne zaslužuju spomen? Spomen otkriva istinu kao  našu stvarnost. Za sve nevine žrtve zaborav je najteža uvreda! Stoga Arhiv skrbi i vraća nas u ta vremena, u cilju očuvanja, da ne bi žrtve netragom nestale. I nikada da ne budu pokrivene zaboravom!

Za ovaj sažetak podataka o stradanjima Srba na Jadovnom i u Gradu Gospiću korišteni su izvori po slijedećim kategorijama:

1.Službeni dokumenti nastali radom upravnih, pravosudnih i drugih tijela Nezavisne Države Hrvatske koji se u Hrvatskoj danas čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu i u regionalnim arhivima. 
2.Dokumenti nastali nakon 1944. radom komisija Narodne Republike Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (Zemaljska komisija u Hrvatskom državno arhivu te okružne, općinske i gradske komisije u regionalnim arhivima). Ova dokumentacija sadrži detaljne podatke o zločinima i žrtvama po logorima i različnim mjestima.
3.Navedeno gradivo je nastalo u istražnim procesima nakon 1945.godine, protiv
optuženih za zločine u II. svjetskom ratu.
4.Različite druga gradiva, memoari i privatni arhivi.
Popis fondova i zbirki Hrvatskoga državnog arhiva iz kojih je korišteno gradivo o stradanjima Srba na Jadovnom i u Gradu Gospiću:
1.Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske  1941-1945
2.Zemaljska komisija Narodne Republike Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih  pomagača 1944-1947.
Komisija je 1947.g. prestala s radom, a poslove u njenoj nadležnosti preuzelo je Istražno odjeljenje Javnog tužilaštva NRH
Dokazi – Izjave svjedoka:
Zapisnik Komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača – br.1417/45.
Zapisnik Komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača – br.2076/45.
3.Zbirka memoarskog gradiva (sadrži sjećanja pojedinaca).
4.Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 20
Arhiv Srba u RH
Uviđajući neophodnost, značaj i važnost jedne arhivske ustanove, a po ugledu na slične ustanove, u  novembru 2006. osnovan je Arhiv Srba u Hrvatskoj, kao odjel SNV-a koji se bavi prikupljanjem gradiva koje je vezano za povijest Srba u Hrvatskoj. Prve muke i iskušenja u procesu stvaranja Arhiva bile su na pronalaženju arhivskog gradiva, razdvojenog  po pravoslavnim crkvama, školama i privatnim  bibliotekama. Skupljalo se sve što je bilo od kulturnog značenja za Srbe u Hrvatskoj i te vrijednosti pohranjivalo u jednoj sobi, potom u dvije manje tavanske prostorije koje nam je ustupila SKD Prosvjeta, na čemu je Arhiv izuzetno zahvalan. Sredstva kojima je Arhiv u početku raspolagao bila su vrlo skromna. Značajan korak u pogledu osiguravanja povoljnih uvjeta za rad Arhiva učinjeni su adaptacijom arhivskog prostora, što je olakšalo rad i izvšenje obaveza koje su mu stavljene u zadatak. Danas u Arhivu imamo gradivo i dokumente važne za kulturni život i cjelokupnu prošlost  Srba u Hrvatskoj. U kratkom roku skupljeni su  gradivo i važni dokumenti,  kao potvrda srpskog nacionalnog identiteta u Hrvatskoj. Radilo  se uglavnom na pronalaženju, evidentiranju i prikupljanju arhivskog gradiva i knjižnog fonda. Arhiv odmah formira  biblioteku i bogatu zbirku periodike. Paralelno s rastom, Arhiv  mijenja kadrovsku strukturu, pa danas  ima pet zaposlenika.
Iako  su  nekada davno pri  SKD“Prosvjeta“,  odmah poslije osnutka,  postojali  Arhiv Srba u Hrvatskoj i Biblioteka,  odlukom Glavnog odbora 1953.g. rasformirani su, a bogati književni fond predat je Muzeju Srba u Hrvatskoj, koji je 1964.g. prestao biti samostalna ustanova i postao odjeljenje Povijesnog muzeja Hrvatske.
U međuvremenu je mnogo dokumenata srpske zajednice u Hrvatskoj nestalo ili je uništeno i završilo tko zna gdje. U pojedinim bibliotekama izdvajane su sve knjige pisane ćirilicom i uništavane. Na takve probleme trebalo je hitno reagirati. Oformljeni   Arhiv Srba u Hrvatskoj skuplja bibliotečno i arhivsko gradivo, razne spise i korespodenciju .
Srpsko narodno vijeće je početkom 2008. dobilo rješenje o kategorizaciji stvaratelja arhivskog gradiva od Hrvatskog državnog arhiva.  Stvaratelji arhivskog gradiva su pojedinci, obitelji ili pravne osobe čijim djelovanjem ili radom  ono nastaje. Svakodnevno se stvaraju jedinstveni i autentični zapisi koji svjedoče o nečijem postojanju i radu. Tako je svaki arhivski zapis jedinstveni svjedok identiteta i  vrijednosti sredine i vremena u kojem je nastao. Najvećim dijelom to su spisi i arhivsko gradivo udruga, političkih stranaka, istaknutih obitelji i pojedinaca. Arhivska zajednica posvetila je svoje djelovanje čuvanju i zaštiti arhivske baštine, želeći pritom  prikazati arhivsko gradivo kao spomeničko blago.

Danas Arhiv posjeduje slijedeće arhivske jedinice:

1.    Fond Srpsko narodno vijeće  Većina gradiva nastala je od 1997.g. i predana je Arhivu odmah po njegovom osnutku. SNV je stvaratelj samog gradiva
2.    Osobni  fond Vojin Bakić  U fondu se nalaze dokumenti vezani za život i rad Vojina Bakića, njegove obitelji, privatne prepiske i dopisi, priznanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, njegove skice i razne fotografije. Gradivo je poklonio Arhivu Srba u Hrvatskoj g.Dušan Matić
3.    Zbirka izabranih dokumenata Srpskog demokratskog foruma  Originalno gradivo nalazi se u samom Srpskom demokratskom forumu, a izabrane kopije čine Zbirku izabranih dokumenata SDF. U Zbirci se nalaze dokumenti o osnivanju Srpskog demokratskog foruma, o sastancima, o kršenjima ljudskih prava. Gradivo se može objavljivati isključivo uz dozvolu.
4.    Zbirka izabranih dokumenata Zajedničkog vijeća općina   U Zbirci se nalaze dokumenti o registraciji Samostalne srpske stranke, Statut ZVO, program SDSS, zapisnici sa sjednica, dopisi i prijedlozi. Originalno gradivo nalazi se u Zajedničkom vijeću općina u Vukovaru.
5.    Zbirka gradiva PONOVE koja se odnose na Srbe u Hrvatskoj  U Zbirci se nalaze dokumenti o oduzimanju srpske imovine za vrijeme NDH. Originalno gradivo nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu.
6.    Zbirka gradiva ZKRZ koja se odnosi na Srbe u Hrvatskoj  Gradivo je nastalo između 1944. i 1947.g. radom Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Radi se o prikupljanju svojevrsne istražne dokumentacije o ratnim zločinima i zločincima, o odlukama o utvrđivanju zločina s dokaznim materijalom, te izradi kartoteke žrtava i zločinaca. Originalno gradivo nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu.
7.    Zbirka gradiva MUP NDH koja se odnosi na Srbe u Hrvatskoj   Gradivo je nastalo između 1941. i 1945.g., a sadrži dokumente o zapljeni srpske imovine, otpuštanju s posla, prekrštavanju Srba, dozvolama za kretanje-propusnicama, ubojstvima, hapšenjima, preseljavanju. Zbirka najvećim dijelom obuhvaća spise razvrstane prema organizacijskim jedinicama: spise kabineta i ureda ministra, ureda pomoćnika ministra, Glavnog ravnateljstva za unutarnju upravu, Glavnog ravnateljstva za javni red i mir…, ali i veću količinu personalnih spisa. Originalno gradivo se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu.
8.    Fond izabranih dokumenata Saveza srpskih organizacija   Gradivo je nastalo između 1997. i 1999.g., a sadrži dokumente o registraciji Saveza srpskih organizacija, Statut, priopćenja za javnost.
9.    Zbirka izabranih dokumenata Hrvatskog povijesnog muzeja  Gradivo je nastalo u 19. i 20.st., a obuhvaća kopije dokumenata iz Muzeja Srba u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve. Originalno gradivo nalazi se u Hrvatskom povijesnom muzeju.
10.    Fond izabranih dokumenata SKD Prosvjeta (Redakcija)   Gradivo je nastalo 90-ih godina obnovom rada SKD Prosvjeta i sadrži dokumente o programu rada, izvještaje o radu, kronologiju osnivanja pododbora, naučne projekte.
11.    Fond hemeroteka   U fondu se nalaze članci iz časopisa, tjednih i dnevnih novina. Gradivo je nastalo između 1970. i 2009.g. ,a od 2006.g. do danas  Arhiv posjeduje cijele komplete.
12.    Zbirka separata iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke   Gradivo je nastalo između 1844. i 2007.g., a obuhvaća priloge o spomenicima kulture, pravoslavlju, V.Desnici, Savi Mrkalju, P.Preradoviću, te  stradanjima Srba, Židova i Roma.Originalno gradivo se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci.
13.    Zbirka izabranih dokumenata Državnog arhiva Slavonski Brod   Zbirka  sadrži dokumente Srpske pravoslavne crkvene opštine Slavonski Brod, SKD Prosvjeta pododbora „Branko Radičević“ Sl.Brod, RSK Srpska oblast Z.Slavonija-izvršni savjet opštine Podravska Slatina, RSK – Vojna pošta 9162 Okučani 1992.-1995. i RSK-Komesarijat za izbjeglice 1992.-1995. Originalno gradivo se nalazi u Državnom arhivu Slavonski Brod.
14.    Zbirka  izabranih dokumenata Državnog arhiva Gospić Zbirka obuhvaća: KK KPH  Okrug Lika,Kotarski narodnooslobodilački odbori KNOO, Općinski narodni odbori Like 1942.-45.g., Kotarska oblast Lika 1941.-45.g., Sud za zaštitu nacionalne časti za  Okrug Lika-Gospić 1945. prijave javnom tužiocu, krivične prijave,  razni dopisi, Zbornici zakona i  naredba NDH za 1942.g.- tjeralice i obavijesti o poništenju tjeralica, Zbirka arhivalija- popis spomenika kulture na lokalitetima. Originalno gradivo se nalazi u Državnom arhivu Gospić
15.    Zbirka izabranih dokumenata Državnog arhiva Karlovac. U Zbirci se nalaze dokumenti iz vremena NDH, razni spisi, te stare razglednice s početka stoljeća
16.    Zbirka izabranih dokumenata Državnog arhiva Bjelovar.  U Zbirci se nalaze dokumenti o akcijama partizana-kronološki popis dokumenata po godinama 1941.-1945., pokrštavanju Srba, progonu Roma i Židova, pravoslavnim crkvama i osnivanju grkokatoličkih župa na mjestima pravoslavnih parohija. Originalno gradivo se nalazi u Državnom arhivu Bjelovar.
17.    Zbirka izabranih dokumenata Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U Zbirci se nalaze dokumenti iz vremena „Republike Srpske Krajine“ Obrađeni su fondovi: 1.Ministarstvo obrane RSK 2.Glavni štab RSK 3. 9.KORPUS  oružanih snaga SFRJ 4. Štab TO Zapadna Slavonija 5.Skupština općine Pakrac 6. Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin 7.Vlada RSK  8.Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin 9.Skupština RSK  10. Skupština općine Zajednica općina Sjeverna Dalmacija. Gradivo je nastalo između 1990. i 1995.g., a originali su u Memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata.
18.    Zbirka izabranih dokumenata SKD Prosvjeta u Hrvatskom državnom arhivu    Gradivo je nastalo između 1945. i 1974.g. U Zbirci se nalaze dokumenti o djelovanju SKD Prosvjeta, upute za rad pojedinih pododbora, Srpska riječ, Odbor za Muzej Nikola Tesla, Odbor za proslavu na P.Gori, Odbor za proslavu rođenja P.Preradovića.
19.    Zbirka izabranih dokumenata Državnog arhiva Sisak. Gradivo je nastalo s kraja 19.st. pa do 1945.g. U Zbirci se nalaze izabrani dokumenti: 1.Zbirka gradiva za utvrđivanje ratnih zločina s područja Siska i Banovine 2. Zbirka dokumenata uprave NDH 1941.-1945. 3. Gradsko poglavarstvo Sisak 1881.-1945. 4.Zbirka Muzeja Novska.   Originalno gradivo se nalazi u Državnom arhivu Sisak
20.    Zbirka izabranih dokumenata Arhivskog sabirnog centra Petrinja Gradivo je nastalo između 1991. i 1995.g. u zbirci se nalaze dokumenti nastali na prostoru „Republike Srpske Krajine“, a odnose se na: 1. Općinsko povjerenstvo za izbjeglice 2.Republički zavod za statistiku i informiranje Knin, područna jedinica Petrinja 3.Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK 4.Ministarstvo obrane RSK 5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 6.Skupština opštine caprag 7.Urbanistički zavod HRSK-Tehničko odjeljenje Petrinja 8.SUP Glina 9.Stanica javne bezbednosti Petrinja 10.Stanica javne bezbednosti Dvor 11.Stanica javne bezbednosti Kostajnica 12.Skupština opštine Kostajnica 13.Skupština opštine Dvor 14. Skupština opštine Glina 15.Skupština opštine Petrinja 16. 33.pješadijska brigada Dvor na Uni 17. 31.pješadijska brigada Petrinja 18. 26.brigada Kostajnica 19.SDS srpskih zemalja Petrinja 20.Društvo izbjeglih Srba Petrinja 21. SDS Krajine-općinski odbor Petrinja 22. SDS-općinski odbor Dvor na Uni 23.Krajina konzalting 24.Srpska radikalna stranka Petrinje 25.SDS-općinski odbor Sisak 26.Zbirka dokumenata RSK 27.Spomen muzej Glina. Originalno gradivo se nalazi u  Arhivskom sabirnom centru Petrinja.
21.    Zbirka izabranih dokumenata Ministarstva Pravosudja i Bogoštovlja NDH  U Zbirci se nalaze dokumenti koji se odnose na Srpsku pravoslavnu crkvu, oduzimanje imovine SPC, prekrštavanju Srba i ustrojstvu Hrvatske pravoslavne crkve.
22.    Fond Srpsko narodno vijeće-fotografije  U fondu se nalaze fotografije nastale u raznim prilikama, kao što su proslave Nove Godine, Božića, Svetog Save, promocije knjiga.
23.    Fond-Fototeka:Ustoličenje Vladike Gerasima (juli 2004.g.) Fotografije su nastale prilikom Ustoličenja Vladike Gerasima u julu 2004.g.
24.    Fond-Fototeka:Nikola Tesla Fotografije su nastale tokom Teslina života, a poslije 1945.g. fotografirana je crkva Sv.Petra i Pavla u Smiljanu, razrušena u II svj.ratu. Na fotografijama vidimo Nikolu Teslu od studentskih dana do duboke starosti, njegov laboratorij, njegova otkrića,, te razrušenu pravoslavnu crkvu u rodnom Smiljanu.
25.    Fond-Fototeka:Razno  Fotografije su nastale u raznim prilikama. Prikazuju razna događanja u SKD Prosvjeta, Preradovićeva 18., a stare slike skupljene poslije „Oluje“ u 8.mj.1995.g. većinom su poklon  B.Vujasinovića iz Gline
26.    Fond-Fototeka:NOB Fotografije su nastale između 1941. do 2008.g. Na novijim fotografijama vidimo oštećene i razrušene spomenike NOB-a
27.    Fond Radio Dunav  Gradivo je nastalo između 1998., kada je Radio Dunav registriran, pa do 2001.g. U fondu se nalaze dokumenti o registraciji Radio Dunava, njegovoj djelatnosti, emitiranju radio-programa.
28.    Fond  Obitelj Desnica Gradivo obuhvaća popis inventara obitelji Desnica.
29.    Fond digitalnih zapisa  Fond obuhvaćaCD:1.Pravoslavne crkve u Požeško-slavonskoj županiji 2.Skenirano gradivo Centra domovinskog rata 3.Dvor-poklon Danice Knapp 4.Stare razglednice Dvora 5.Laszowski-slike starih utvrda 6.Glina-ličnosti 7.dr.sc.F.Škiljan predavanje“Kulturna baština Srba u Hrvatskoj“ 8.Kordun 9.Stare slike Glina i okolica 10. Slike iz srpske povijesti 11.Istočna Banija, Kostajnica, Sunja 12.Gorski Kotar, Lika 13.Portreti, ličnosti 14.Razglednice Dvor, Glina Dubica 15. Mali Gradac 16. Runjanin 17.Kordun 18. Izložba Banija 19. Muzej Srba u Hrvatskoj (Lepavina, ikonostas, Donja Kovačica, Rastovac…) 20.SNV-osnivanje  21. Majska skupština  22. Fotografije za knjigu „10 godina Srpskog narodnog vijeća“…..
30.    Fond Odbor za ljudska prava Karlovac  Fond obuhvaća cjelokupno gradivo nastalo radom  Odbora za ljudska prava Krarlovac.                                                                                                                                        
Fond SDF Benkovac  Fond obuhvaća cjelokupno gradivo nastalo radom  SDF-podružnica Benkovac Arhiv ima svoje glavne ciljeve, a to su:
• Prikupljanje originalnog arhivskog gradiva svih institucija srpske zajednice (Srpsko narodno vijeće, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpski demokratski forum, Srpska pravoslavna crkva, Zajedničko vijeće općina)
• Obrada i valorizacija gradiva te prezentacija, izrada inventara i obavijesnih pomagala
• Prikupljanje starijeg arhivskog gradiva vezanog za Srbe u Hrvatskoj u državnim institucijama
• Stvaranje baze fotografija spomenika vezanih za povijest Srba u Hrvatskoj
• Prikupljanje gradiva metodom intervjua
• Organiziranje predavanja, izložbi i obilježavanja značajnijih datuma
• Prikupljanje knjižničnog fonda (časopisi i knjige)
• Prikupljanje novinskog  gradiva (hemeroteka)

Posebni projekti Arhiva:

• Popisivanje baštine porodice Desnica

• Podupiranje otvaranja Zavičajnog muzeja u selu Brđani (Sunja)

• Elektronski arhiv (digitalizacija dokumenata)

• Istraživanje stradanja Srba u NDH

• Istraživanje svakodnevnog života Srba između 1918. i 1941.g.

• Popisivanje baštine Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj

Imajući u vidu sve naprijed navedeno,  jasno je da Arhiv sa svojim fondovima, zbirkama i bibliotekom želi stvoriti situaciju pristupačnosti  i otvoriti se mnogim korisnicima, a ujedno pozivamo i imatelje svakog gradiva koje govori o Srbima u Hrvatskoj, da nam ga ustupi kao kopiju ili original.