ŽIVOTNA SREDINA I ZAGAĐENJA

ŽIVOTNA SREDINA I ZAGAĐENJA

Još od nastanka živih bića i njihovih evolucijskih promjena na zemljanskom planetu došao je i naš rođak pračovjek, kasnije i čovjek.
Čovjek koji je kao najsavremenija živa populacija neprestano težio promjenama, lakšim radnim postupcima i boljem životu. Tako je kroz svoja životna dostignuća na području modernizacije tehnike i tehnologije, takoreći zaboravijo na životnu ekološku preventivu, čije vidne posljedice već plaćaju današnje generacije. Ispostavljajući svoje zdravlje raznim vrstama zagađenja vode, zraka, hrane itd.

Dodatna zagađenja i stradanja prouzročena su od raznih ratnih bljeskova i oluja iza kojih obično ostaju katastrofalne posljedice, kako za žive, tako i za biljne populacije. Vjerujte, da nema dobrog zdravlja bez čiste vode, čistog zraka i zdrave prehrane.
Dakako, čistoj okolini doprinjeti ćemo na jednostavniji način kod odlaska na izlete u prirodu, ako bar pokupimo flaše, kutije i papir u kojima smo sa sobom donijeli i potrošili piće ili hranu.
Danas ću ukratko svoja izlaganja razvrstiti u dva dijela i to: Vodu, zrak i razna štetna sjevanja.

Voda je glavni izvor života, kako za biljna, tako i za živa bića. Svako živo biće za svoj opstanak koristi vodu. Na osnovi toga za razmišljanje zapitajmo se: – Dali je čovjek savremeno biće?
Da li želimo živjeti u spaljenoj i zagađenoj zemlji?
Toliko govorimo o zdravoj prehrani, vodi koja je sve više zagađena i prehrana u vezi genetske, nezdrave proizvodnje sve više neprirodna i neprimjerna.

Neprestano zaboravljamo, da je čiste vode koja nas okružuje sve manje i manje. Svako živo biće za svoj opstanak upotrebljava vodu, a tako njena promjena utječe na sve njene potrošače. Značaj vode kao izvora života općenito ćemo razumjeti iz obrazloženja. Voda u prirodi ima dva glavna značaja i to fiziološki i ekološki.

1.    Fiziološki značaj vode:

  • Kao izvor optimalnoga održavanja ćelija plazme;
  • Kao izvor održavanja pojedinih životnih organa (funkcija);
  • Zadovoljava svim potrebama životnih populacija u vodi (flori i favni) daje im hranu i energiju.

2.    Ekološki značaj vode:

  • Kao zastupnica za prenos soli, hranljivih (materija) sastojaka i produktivnog razdvajanja hranljivih sastojaka, encima itd.;
  • Kao životni prostor;
  • Kao izvor održavanja životnih populacija.

Ako se poslužimo statistikom, svake godine u procesu fotosinteze na zemlji se potroši približno 150.000 hiljada milijona tona ugljen dioksida (CO2) i 120.000 hiljada milijona tona vode.
Od toga biljke proizvedu približno 100.000 hiljada miliona tona organskih tvari i 110.000 hiljada milijona tona kisika.

Zrak je isto tako veoma značajan subjekat posebno za žive populacije.
Dakako, dokazano je da zraka i vode što nas okružuju nije do kraja moguće zagraditi. Baš u vezi toga i jesmo osjetljivi na njihove promjene i zagađenja.
Možemo pomisliti, kako bi se osjećali ako ne bi bilo povremenih strujanja ili bolje znanog vjetra.
Dakle, vjetar kao takav nema samo svoje loše strane. Tu i tamo sa krovova zgrada odbaci poneki crijep, prevali poneko stablo ili  tu i tamo damama pokvari frizuru ili podigne suknjcu, a muškima koji neznajući piške prema vjetru, veoma brzo dođe povratna informacija. Tako vjetar svojim strujanjima zrakom ima svoje i veoma dobre osobine, da odnosi razne škodljivosti, kao što su različni negativni utjecaji sjevanja ili druga hemijska zagađenja.

 

 

 

 

Pripremio: Saša Gajić